Jutarnji list – Dom&Dizajn 22.11.2020.

Zajednički smo sa Jutarnjim listom i Dom & Dizajnom pokrenuli novu rubriku “Dizajn i Automobili” u kojoj smo uspješno obradili prvi automobil sa aspekta dizajna.

KLIKNI NA LINK

FORD MUSTANG – ikona dizajna autoindustrije – američka ikona

SUŠTINA MUSTANGA: BRZ – ZABAVAN – DOSTUPAN

POVIJEST:

Kada je davne 1945. Henry Ford II. sa svojih 26 godina pri povratku sa služenja vojnog roka zasjeo na čelo „Ford Motor Company“ bez ikakvog iskustva, nije ni slutio kako će ispisati povijest automobilizma SAD-a ali i cijelog svijeta. Od samog početka ono što je znao i u šta je vjerovao da je ključ dobrog poslovanja sinergija sa radnicima, prijateljstvo kao i dobro poslovno okruženje. Samim time pristao je da obiteljski posao postane javno trgovačko društvo te je u jednom danu prodano više dionica nego što je ijedna druga tvrtka ikada u povijesti. Njegova vizija je bila da ako se postigne jednostavnost, izdržljivost te niska cijena automobila da će se tim ključnim stvarima osvojiti srca klijenata. Uspješno upravljajući tvrtkom desetak godina i vodeći se svojom vizijom, uz uspone i padove, 1958. uz posvetu imenu i dijelu svog oca, predstavio EDSEL automobil koji je u dvije godine postojanja i proizvodnje doživio veliki poslovni fijasko. Nastavljajući oprezno u poslovanju, odmah će se pokazati kao najbolji poslovni potez koji je Henri Ford II. napravio kada je u svoj tim doveo Lee Iacocca-u.  Lee je počeo kao inženjer ali se vrlo brzo pokazao kao najbolji prodavač svih vremena. Godine 1956. predstavio je jedinstven Fordov slogan – „56 za 56“ koji je označavao da za vrijednost rate od 56 dolara svaki amerikanac može kupiti automobil. Ta kampanja omogućila je FMC-u da proda stotine tisuća automobila i ostvari enorman profit. Na krilima svojeg uspjeha Lee je počeo graditi tajni projekt koji je spretno krio od uprave FMC ali i Henryja samog jer nakon fijaska sa EDESEL-om takav projekt bi se odmah odbacio. Zatražio je nekoliko dizajnera da naprave skice i vjerne makete u prirodnoj veličini sportskog automobila koji je Ford trebao dovesti na sam vrh automobilizma. Dizajn i skica automobila koju je napravio Gale Halderman-a koji je u konačnici odabran kao osnova prodizvodnje Mustanga izvorno se zvao Cougar. Prema dizajneru Johnu Najjar-u, postavljeno je ime i povezano s borbenim zrakoplovom iz Drugog svjetskog rata imena P-51. Halderman i njegov šef Joseph Oros snažno su gurali ime Cougar (bilo je inačica imena poput Panther i Torino) pa je tako i prvi znak/amblem bio MAČKA, a onda je promijenjen u znak KONJA te je nazvan Mustang, a cijeli projekt je u konačnici blagoslovio Henry Ford II.

POČETAK:

Lee Iacocca, kao Ford’s General Division Manager 1964. godine predstavlja FORD MUSTANG za kojeg kaže  “Mustang je divlji konj, a ne pripitomljeni trkač”. Samim lansiranjem automobila krenula je jaka medijska kampanja gdje su Mustang automobile postavili na sva ključna mjesta (aerodrome, trgove, shoping centre) kao i u sve relevantne tiskovine. FMC je bukirao sva prime-time vremena na sve tri televizijske nacionalne mreže u svrhu promidžbe. Prodaja je krenula strelovito tako da su određeni dileri automobila morali angažirati policiju da osigurava područje kolika je količina kupaca preplavila salone. U privih nekoliko mjeseci prodalo se preko 1.000.000 automobila. Uspješnom prodajom Mustanga Lee Iacocca postao je predsjednik Ford Motor kompanije ali je više od svega postao neokrunjeni kralj Forda.

Iako je Mustang br.1 „nehotice“ prodan kanađaninu Stanley Tucker-u, pilotu Eastern Airlinesa, vjernost amerikanaca u kupovinu Mustanga nije nikada oslabila.

Nažalost 13.08.1978. Lee Iacocca-u otpustio je Henri Ford II. uz šturo službeno obrazloženje kako se ne slažu oko nekih poslovnih odluka dok je neslužbeno Henri Ford II. rekao da mu se Lee Iaccoca ne sviđa. Neobuzdani ego i nadmetanje sa Fordom II. koštao ga je najveće funkcije u životu. Nastavio je svoju karijeru u Chrysler-u ali bez velikog uspjeha kao sa Fordom i Mustangom.

DIZAJN KROZ POVIJEST:

Nit vodilja prvog modela Mustanga bio je borbeni avion sa svim elementima u interijeru kao i eksterijeru. Veličinom, gabaritima, obujmom motora i konjažom od prvog modela Mustang je stalno rasao od 1964-1967-1969-1971., a onda se pojavom naftnog embarga naglo počinje smanjivati od 1974-1978. Novom platformom nazvano FOX automobili Mustang se diči od 1979-1993. dok od 1987. kreće na AERO izgled. Ipak od 1994-2004. Mustang se vraća svojim izvornim korjenima. 1999. godine Ford je obnovio styling motiv tvrtke sa „New Edge“ znakom. Ipak dizajnerski odjel čvrsto odlučuje kako će model od 2005-2014. ići na potpuni retro stil. Konstantno uvjetovanje robusne unutrašnjost sa „teškim“ materijalima, jednostavnost u dizajnu linija unutrašnjosti sa velikim udobnim sjedalima odlika su bili američkog Mustanga za ravne i dugačke ceste. Manjak elektronike kao i nedostatak udobnosti na šasiji automobila očitovao se i lisnatim oprugama te krutim osovinama. Sve je upućivalo kako Ford kaska za tehnološkim rješenjima europskih automobila. Sve do Ford Mustanga 2015. koji je postao moderan Mustang za 50-tu godišnjicu tog modela. Također kroz povijest je poznato da je Janine Bay bila prva žena koja je bila glavni inženjer Mustanga gdje je od 1994. do 1999. bila odgovorna za dizajn i razvoj Mustanga 1999. godine, kao i Cobre 1999. godine. Ona je jedina ženska članica Kuće slavnih Mustang kluba Amerike.

CABRIO MISTERIJA:

Jedna od čudnijih odluka uprave je da Mustang skoro 10 godina nije imao kabriolet verziju. 1973. godine, iz nekog tajanstvenog razloga, Ford Motor Company prestao je proizvoditi Mustang kabriolete. Tvrtki je trebalo desetljeće da shvati kako ljubitelji Mustanga zaista žele osjetiti vjetar u kosi te je ponovno započela proizvodnja njihovih kabriolet modela 1983. godine.

BOJE:

Crvena je bila najpopularnija boja Mustanga tijekom godina, a slijedile su ju redom plava, srebrna, bijela, crna, zelena, smeđa i žuta.

Mustang iz 1967. bio je dostupan u dvije nijanse ružičaste boje: ružičasti sumrak i Playboy ružičasta.

Iako je žuta s vremenom bila najmanje omiljena boja, nadahnula je duboke strasti među vlasnicima Mustanga. Registar žutog mustanga, osnovan 2001. godine, posvećen je vlasnicima i entuzijastima žutih mustanga. Ima više od 8.932 člana i 8.984 registrirana vozila širom svijeta, a od svog osnivanja bio je domaćin više od 60 događaja. Žuti Mustang u registru kreću se od rane proljetne žute, ponuđene 1965. i 1966., do cink žute, predstavljene 2000. godine.

Crna je danas najprodavanija Mustangova boja za vanštinu automobila, što je porast od 10 posto u proteklom desetljeću, a činila je 28 posto svih prodanih Mustanga iz 2013. godine.

2007. FMC predstavio je izdanje Mustanga poznato pod nazivom “Warriors In Pink”. Ovo posebno izdanje predstavljalo je ružičaste rocker trake na poklopcu motora i bočnim stranama te ružičaste šavove u unutrašnjosti. Posebno je dizajnirana rešetka automobila pa je tako poznata „značka“ ponija Mustanga također postala ružičasta za ovu verziju Mustanga, koja je stvorena u korist zaklade za rak dojke Susan G. Komen. Vozači bi se mogli odlučiti i za stakleni krov. Ford je također predstavio ekskluzivnu liniju odjeće “Warriors In Pink”, a do sada je Ford prikupio 120 milijuna dolara za uzrok borbe protiv raka dojke.

POSEBNE EDICIJE:

Kasna predproizvodnja crnog tvrdog krova na Mustangu prilagođena je bila Henryju II. i uključivala je prilagođeni interijer od kože Lincoln i ručno oslikane pruge. Henry je kasnije automobil poklonio svom vozaču, a on ga je naknadno prodao kolekcionaru za nepoznatu sumu novaca.

Na redizajniranom Mustangu 1994. godine – kodnog naziva SB95 – planiran je uklonjivi tvrdi krov, ali troškovi i problemi s bojanjem ograničili su njegovu primjenu na samo 1995 SVT Mustang Cobre, koje su sve bile crne boje.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća u jeku najveće svoje slave, Sonny i Cher su dizajnirali svojeg modificiranog Mustanga za Georgea Barrisa iz Los Angelesa, koji je sadržavao „divlje“ farove, unutrašnjost od leopardove kože i boje koje privlače oči. Na poslijetku se automobil 2010. prodao kolekcionaru za 137.000 američkih dolara.

Također bivši predsjednik Bill Clinton ponosni je vlasnik kabrioleta Mustang iz 1967. – ledenoplave boje s bijelom unutrašnjošću. To su samo neki od poznatih vlasnika ovih automobila prodavanih u svim dijelovima svijeta.

FORD – SHELBY:

Najbolje preinake Mustanga ali i ostalih sportskih Fordovih modela oplemenio je čudotvorac Carroll Shelby stvoritelj Mustang Cobre koji nije nikad bio zaposlenik Forda, ali je za Ford stvarao superbrze automobile te utjecao na 4 uzastopne pobjede Forda GT ispred Ferrarija na planetarnoj utci 24h Le Mansa. Prvi supernapunjeni Mustang pojavio se 1966. godine, ljubaznošću Caroll Shelbya, koji je proizveo jedanaest GT350 superautomobila opremljenih Paxton Supercharger motorima. 2007. model Shelby GT500 i njegov 5,4-litreni V8 osigurali su 500 KS učinili su ga najbržim i najsnažnijim Mustangom. Shelby GT500 2020. sa svojih 760 konjskih snage definitivno je umijeće sportskih automobila današnjice.

NOVO POGLAVLJE FMC – FROD MUSTANG 2015.

SAD 2009. godine trese najgora ekonomska kriza od Velike Depresije, a Ford Motor Company predan je u odluci da redizajnira krunu dragulja svoje flote, potpuno novi Mustang. Odluka uprave je da lansiranje novog modela bude za 50. godišnjicu Ford Mustang modela.

Od početka krize velike automobilske korporacije morale su nažalost zatvoriti svoja vrata, a samo u automobilskoj industriji u SAD-u otpušteno je preko 20000 zaposlenika.  OLDSMOBILE (1897-2004), PLYMOUTH (1928-2001), PONTIAC (1926-2010), HUMMER (1992-2010), MERCURY (1938-2010), SAAB (1937-2012), SATURN (1985-2010) neke su od tvrtki koje su „stavile ključ u bravu“

Grad Detroit, kao centar autoindustrije je prvi grad koji je proglasio bankrot. Teška vremena nadvila su se nad ekonomiju SAD-a ali i ostatka svijeta.

U tim teškim trenucima u Dearbornu, Michigan na čelo glavnog dizajnera potpuno novog modela Mustanga zasjeo je „naš čovjek“, Kemal Curić.  Sa preko 1000 ljudi koji su radili na projektu potpuno novog modela kojim je Ford želio osvojiti Eurposko tržište. Kao i svaki projekt automobila sve započinje ručnom skicom koja nakon potvrde postaje model/maketa od gline u prirodnoj veličini koji inženjeri, koji će sudjelovati na proizvodnji, moraju dožvjeti u cijelosti na prirodnom danjem svijetlu. Dva modela od gline su proizvedena prije konačne odluke. Preko 2000 novih dijelova koji čine cjelinu potrebno je stvoriti od početka. Isti moraju biti projektirani, dizajnirani, proizvedeni, testirani i složeni u kompletno vozilo prije nego se odobri JOB1 – masovna proizvodnja. Od objave do JOB1 za novi Mustang prošlo je punih 5 godina. Uz brojne probleme kojima se Ford susreo tijekom tih godina jedna je bila velika zimska oluja 2014. koja je stopirala dostavu svih dijelova za Mustang za model 05-14, samim time prodaju i profit. Kroz razvoj novog modela najveći problem je bio nestabilnosti pogonskog vratila gdje je greška od 1mm u pogrešci programa stvorila velike probleme na novom modelu nekoliko tjedana prije proizvodnje.

Cijeli projekt novog modela bio je strogo čuvana tajna u podzemnim garažama FMC pod najvećim velom tajne 12 mjeseci prije lansiranja.

DIZAJN NOVOG MODELA:

Nadogradnja prethodnog Fordovog automobila ponija dramatična je poput promjena ispod poklopca motora i uzdizanja stražnje osovine, a vjerno prati brzinu u kojoj se razvijaju interijeri automobila – čak i oni u poni automobilima s retro temom. Po prvi puta stavljen je naglasak na vrhunske materijale u interijeru. Dizajnerski tim posudio je nekoliko vrhunskih dodataka iz prvog koncepta, omekšavajući površine i dodajući šavove. Rezultat je kabina koja je prostranija i luksuznija od bilo kojeg Mustanga u novijoj povijesti. Potpis prvog modela bila su sekvencijalna zadnja svijetla koja su vraćena na novi model i čine zaštitni znak. Definitivno je pobijedila zrakoplovna tema u dizajnu Mustanga gdje je dugački raspon aluminija u obliku krila prenesen u kokpitu i protezao se od vrata do vrata. Od 1964. godine u DNA Mustanga je dvostruki simetrični izdignuti kokpit koji je antiteza kokpitu usmjerenom samo prema vozaču. Aluminijski elementi inspirirani prvim modelom dokazivali su kako Ford želi investirati u bolje i skuplje materijale. U svim prethodnim modelima obloge vrata i ineterijera bile se od plastike dok su sada od mekanih vinila. Na volanu aluminijski dijelovi se protežu oko obruča upravljača točno tamo gdje ih prsti ne dodiruju radi neugodnog osjećaja vrućine po ljeti ili hladnoće po zimi. Umetanjem zračnog jastuka u simetrični povišeni dio iznad pretinca za rukavice stvorilo se dodatno mjesto i veći komfor za koljena suvozača za preko 4cm. Dizajneri su išli toliko daleko da su na tržištima sa desnom stranom volana, gumb za paljenje automobila pozicionirali na suprotnu stranu svih prekidača tako da mogu koristiti istu ploču središnjeg sklopa za obje inačice automobila. Promišljajući o svim sitnim detaljima udobnosti za putnike u vozilu centralni dijeljivi sklop između vožača i suvozača dizajniran je na visinu podlaktice vozača koja se oslanja na „32-uncu“ čime se ruka u opuštenom stanju odmara tokom cijele vožnje kao i kod mijenjanja brzina kod manualnih mjenjača. Držači čaša u centralnom dijelu se pomiču u desnu stranu, a ručna kočnica u stranu ispod nivoa središnje konzole. Izduženi mjenjač brzina bio je razultat povratnih informacija kupaca prethodnih modela Mustanga. Zrakoplovna tema znači da je prepoznatljivost i čistoća bila prioritet za novi model, te su retro prekidači vjerna preslika prekidača iz borbenog zrakoplova, a Letson velike i okrugle analogne mjerače naziva “nepovredivim” na Mustangu u kojima se koriste i isti nazivi poput „zemaljske brzine“. Aluminijsko „krilo“ sa borbenog zrakoplova je uporište cijelog dizajna. Trapezoidni rezovi na gornjem i donjem rubu oponašaju oblik obrva. U prethodnom Mustangu, slična linija odvajala je središnji niz od otvora za klimu. Položaj sjedenja u vozilu nije puno drugačiji nego u prethodnom automobilu, iako će se korisnici zakleti da je. Teleskopski upravljački stup, izrezbareni središnji dio i plića nadzorna ploča čine automobil prostraniji i više sportski. Dizajnerski tim izradio je nekoliko maketa kako bi razumio kako bi se dijelovi od aluminija, vinila i plastike trebali ovdje preklapati kako bi se što bolje uklopili te kako bi i zahtjevni europski korisnici potvrdili pomak u dizajnu američke ikone automobila.

ZAKLJUČAK:

Ford Mustang jedan je od najpopularnijih američkih sportskih kupea već pola stoljeća, a kao budući klasik prepoznat je od dana kada je lansiran prvi puta. Jedan je od rijetkih automobila koji se svake godine lansira u novom modelu tijekom više od 50 godina. U 50 godina 6 puta je redizajniran (64-73, 74-78, 79-93, 94-04, 05-14, 15-20), a prodan je u više od 10 milijuna Mustanga u posljednjih 55 godina. Niti jedan automobil na cijelom svijetu nije se prodao u prvoj godini u približno tolikoj količini.

Sa preko 250 različitih Mustang klubova sa preko 50.000 članova, Ford Mustang je jaka globalna socijalna mreža čiji se vlasnici ponose kako su njihovi ljubimci u svojih 50+ godina postojanja pojavili u filmovima i TV emisijama više od 3.300 puta.

Mustang je dva puta počašćen poštanskom markom u SAD-u: 1999. godine prvoklasnom markom u vrijednosti od 33 centa, a 2013. godine kada je Shelby GT-500 iz 1967. godine predstavljen kao dio niza maraka u čast „mišićavih“ automobila.